Baranesa Marharet Tetčer pamierła ranicaj u paniadziełak, ad insultu.

Jana była bieskampramisnaj praciŭnicaj Savieckaha Sajuza i kamunizmu. I jana stała śviedkam padzieńnia Impieryi zła.
U niezaležnaści Biełarusi jość čaścinka i jaje zasłuhi.

Tetčer naradziłasia ŭ 1925 hodzie, była prem'jer-ministram Vialikabrytanii (urad kansiervataraŭ) u 1979—1990 hh. Jana naradziłasia ŭ Hrentemie (Linkalnšyr) u biednaj siamji i «zrabiła siabie sama». Stała vydatnym palitykam, ekanamistam i arataram — ikonaj kansiervatyzmu. Jana praviała masavuju pryvatyzacyju i abmiežavała ŭmiašańnie prafsajuzaŭ u ekanamičnyja pytańni. Za bieskampramisnaść i mocnuju volu jaje prazvali «žaleznaj ledzi». Jak prem'jer-ministarka, jana ažyviła brytanskuju ekanomiku i viarnuła Brytanii status vialikaj dziaržavy.

«Byŭ čas, kali zašmat ludziej razvažała tak: «U mianie prablema, značyć, dziaržava pavinna rašyć jaje&raquo.
Abo tak: «U mianie jość prablema, značyć mnie treba hrant na jaje vyrašeńnie&raquo. I jany ŭsie pierakładali svaje prablemy na hramadstva. A chto taki hramadstva? Jość mužčyny i žančyny, jość siemji. A dziaržava moža dziejničać tolki praź ludziej, i ludzi najpierš pavinny vyrašać svaje prablemy sami, a paśla pamahać susiedziam u vyrašeńni ich pytańniaŭ, i vykonvać svaje abaviazki, bo žyćcio — heta ŭzajemnaść. A to ludzi byli zanadta pryzvyčajenyja, što niechta abaviazany im, a nie toje, što abaviazanyja jany», — skazała Tetčer u 1987 hodzie.
Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?