Urad Litvy zaćvierdziŭ uviadzieńnie zboru za dezinfiekcyju hruzavych aŭtamabilaŭ na miažy ź Biełaruśsiu, paviedamiŭ žurnalistam prem'jer-ministr Alhirdas Butkiavičus 19 žniŭnia paśla narady va ŭradzie.

«Siońnia byli pryniatyja dva rašeńni: što hruzavyja aŭtamabili pry pierasiačeńni biełaruska-litoŭskaj miažy pavinny buduć płacić 25 litaŭ, taksama pryniata pastanova ab źmianieńni peŭnych kryteryjaŭ ekstremalnych situacyj, kab možna było vykarystoŭvać srodki ŭradavaha reziervu», — cytuje Butkiavičusa ahienctva BNS.

Pavodle jaho słoŭ, pakul niama padstaŭ dla taho, kab abjaŭlać ekstremalnuju situacyju ŭ Litvie, bo «kali takoje rašeńnie budzie pryniata, Litvie mohuć zabaranić ekspartavać pradukty charčavańnia ŭ inšyja krainy».

Jak paviedamlałasia raniej, 29 lipienia na sustrečy ŭ Vilniusie kiraŭniki vieterynarnych słužb Łatvii, Litvy, Estonii i Polščy syšlisia ŭ mierkavańni, što na miažy z Rasijaj i Biełaruśsiu patrebna bufiernaja zona — aharodža, jakaja budzie abmiažoŭvać mihracyju dzikich žyvioł, i abstalavańnie dla dezinfiekcyi. «My padrychtavali pastanovu i nakiravali jaje ŭ Jeŭrakamisiju», — raskazaŭ na vynikovaj pres-kanfierencyi kiraŭnik Dziaržaŭnaj vieterynarna-charčovaj słužby Litvy Jonas Milus.

Nahadajem, 23 lipienia Litva pačała pravodzić biaspłatnuju dezinfiekcyju aŭtamabilaŭ, jakija ŭjazdžajuć na jaje terytoryju ź Biełarusi, a taksama abutku i ruk ludziej.

Akramia taho, litoŭskija ŭłady płanujuć uźvieści na miažy ź Biełaruśsiu ścianu ŭ metach abarony ad AČS i prosiać kiraŭnictva ES dapamahčy ŭ hetym. Dziaržaŭnaja charčova-vieterynarnaja słužba Litvy prosić Jeŭrakamisiju vydzielić dla baraćby z AČS u Biełarusi 13,5 młn. jeŭra (46,6 młn. litaŭ), pakolki 750 tys. litaŭ, vydzielenych na abstalavańnie dla dezinfiekcyi na miažy, da siaredziny žniŭnia ŭžo buduć patračanyja. 10 młn. jeŭra (34,5 młn. litaŭ) z zapytanaj sumy śpiecyjalisty płanujuć vykarystać na ŭstanoŭku aharodžy ad žyvioł na miažy ź Biełaruśsiu. U jakuju sumu abydziecca źniščeńnie śviniej u budučaj bufiernaj zonie, pakul nie padličana.

Pa dapamohu ŭ ES źviarnulisia taksama inšyja zachodnija susiedzi Biełarusi — Łatvija i Polšča.

Ačahi AČS aficyjna vyjaŭleny ŭ Biełarusi ŭ dvuch miescach — Iŭjeŭskim rajonie Hrodzienskaj vobłaści i ŭ Viciebskim rajonie. Biełaruskija ŭłady zajavili, što pryčynaj zachvorvańnia śviniej staŭ zaražany kambikorm, jaki byŭ pastaŭleny pradprymalnikam z-za miežaŭ Biełarusi i realizavany nasielnictvu.

Časovaja zabarona na ŭvoz śviniej i śvininy ź Biełarusi ŭviedziena ŭ Rasii, va Ukrainie, u Polščy, Litvie i Łatvii.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?