Śpiektakl raskazvaje pra žyćcio na polska-biełaruskim pamiežžy ŭ kancy 40-ch hadoŭ minułaha stahodździa, kali ŭstaloŭvałasia polska-biełaruskaja miaža.
<iframe width=«470» height=«353» src=«//www.youtube.com/embed/e0L53Wd74eY» frameborder=«0» allowfullscreen></iframe>
Aleś Małčanaŭ zhadvaje atmaśfieru, u jakoj stvaraŭsia śpiektakl, i zaprašaje pahladzieć jaho ŭ Biełastoku 29 vieraśnia.
— Jakija ŭražańni ad śpiektakla na volnym pavietry?
- Na volnym pavietry ja hraŭ nie tolki ŭ hetym śpiektakli. Byŭ «Vitaŭt» Rajeŭskaha, «Biełaja vieža» ŭ Kamiancy. Heta nie pieršy raz, ale dośvied vielmi cikavy i karysny dla mianie. Ja hraŭ na polskaj movie niekatoryja sceny, heta było nie vielmi lohka, tym bolš što hrali antyčnuju trahiedyju. Usie maje polskija kalehi, jakija ciapier maje siabry, mnie dapamahali, było strašna, ale vielmi cikava.
— Što było strašna?
- Bajaŭsia za svaju polskuju — što nie dam rady.
— Ci atrymałasia ŭ režysiora i scenarysta pakazać trahiedyju miascovych žycharoŭ praz trahiedyju Safokła?
- Nie viedaju ci ŭdałosia, bo ja jaho nie bačyŭ, ja ŭ im udzielničaŭ. Kali ja pračytaŭ biełaruskuju viersiju, mnie vielmi spadabałasia ideja. Atrymałasia ci nie atrymałasia, treba zapytać u ludziej, jakija tam žyvuć. Učora ja byŭ u Krynkach, mnie raskazali, što kali ŭ kramu zajšoŭ adzin naš siabar, to da jaho padyšła staraja kabieta. Jana płakała i dziakavała za śpiektakl.
— Ci zakranuła ciabie hetaja trahiedyja žycharoŭ polska-biełaruskaha pamiežža?
- Zakranuła, kali ja čytaŭ, tym bolš my pahladzieli dakumientalny film, na žal, nie pamiataju, jak jon nazyvajecca. Ludzi raskazvali svaje historyi, jak heta było — heta prosta žachliva. Dumaju, što «Antyhona» Safokła vielmi pasuje pa nakale. Ludzi byli vymušanyja heta chavać unutry, bo ich mahli rasstralać, pry toj sistemie ź imi mahli zrabić što zaŭhodna. «Antyhona» vielmi pasuje, bo tam usie trahiedyjnyja momanty adkrytyja, a tut jany zakrytyja, tamu takaja kampilacyja. Mnie zdajecca, heta vielmi kłasnaja ideja.
— Ci budzie praciahvacca supracoŭnictva ź Biełastockim teatram imia Vienhierki?
- Tak, «Antyhonu» pakažuć u Biełastoku 29-ha, a ŭ kastryčniku projdzie jašče 5 śpiektaklaŭ užo na scenie teatra. Nakont budučych prajektaŭ u nas jość dumki, ale ja pakul nie mahu ničoha skazać. Mnie b chaciełasia, ale nie viedaju, jak heta budzie z našym teatram u Minsku.
— Ci zapatrabavany ty ŭ Biełarusi jak akcior?
- Chacieŭ by bolš.
- Ciabie možna było ŭbačyć u filmie «Žyvie Biełaruś!», źniatym u Polščy. Źjaviłasia infarmacyja, što na «Biełaruśfilmie» zdymuć kino pra «Płošču». Kali zaprosiać, ci zdymiešsia ŭ hetym filmie?
- Jak možna zadavać takoje pytańnie (śmiajecca), kali ja zdymaŭsia ŭ filmie «Žyvie Biełaruś!» śviadoma? Jak ja mahu zdymacca ŭ aficyjnym filmie, jak heta nazvać, kab było cenzurna?
— Pieršaj reakcyjaj na hetaje pytańnie byŭ śmiech. Čamu mienavita jon?
— U nas usio mahčyma. Ja vieru, što taki film źjavicca, na heta budzie vydatkavana šmat hrošaj, buduć akciory, jakija buduć zdymacca, — heta žyćcio.
— Stała viadoma, što na zdymki chočuć zaprasić halivudskuju zorku.
- Niachaj zaprašajuć. Ja dumaju, što nie ŭsie halivudskija zorki pahodziacca na heta.
***
Aleś Małčanaŭ — akcior Nacyjanalnaha teatra imia Janki Kupały. U Polščy jaho viedajuć pa roli ŭ filmie «Žyvie Biełaruś!», čarhovaja tvorčaja praca ŭ Polščy — śpiektakl «Antyhona» ŭ Biełastockim teatry imia Vienhierki.