Kinateatr «Maskva» ŭ Minsku adkryli ŭ vieraśni 1980-ha, jon staŭ pieršym šyrokafarmatnym kinateatram u respublicy. Stvaryli jaho pa indyvidualnym prajekcie biełaruskich architektaraŭ V. Kramarenka, V. Ščarbina, M. Vinahradava.
Za amal 40 hadoŭ ekspłuatacyi budynka ŭźnikła nieabchodnaść jaho kapitalnaha ramontu i rekanstrukcyi. Jak prahučała na architekturnaj radzie, prapanujecca za košt unutranaj pierapłaniroŭki zrabić kinateatr šmatzalnym. U vialikim budzie 700 miescaŭ, pad im raźmieścicca Teatr-studyja kinaakciora, u levym i pravym kryle budynka na pieršym i druhim pavierchach dadaducca jašče pa dva nievialikija pamiaškańni dla demanstracyi filmaŭ, pieradajuć «Minsk-naviny».
Unutranyja źmieny paciahnuć za saboj źmieny ŭ abliččy hałoŭnaha fasada «Maskvy». Architektary prapanavali trochi jaho pašyryć i zrabić z prazrystaha škła, dapoŭniŭšy kanstrukcyjami ź mietału. Uvachod — asimietryčny.Takim čynam padzielać płyni hledačoŭ i miesca sustreč artystaŭ i haściej fiestyvalu «Listapad» i inšych mierapryjemstvaŭ, jakija tut pravodziacca.
— Heta dazvolić zvonku stvaryć piešachodnuju płošču ź miescami dla adpačynku, dobraŭparadkavańniem. Jašče my prapanujem raźmiaścić tut skulpturnuju kampazicyju na kiniematahrafičnuju temu, — dzielicca aŭtar prajektu abnaŭleńnia V. Kramarenka.
Členy architekturnaj rady padtrymali ideju pierabudovy budynka. Adny skazali, što «heta elehantnaje niečakanaje rašeńnie», inšyja ž adznačyli, što «hublajecca raniejšaja architektura, adnak novy maštab adpaviadaje sučasnamu pohladu na hetu prastoru».
— Škada, viadoma, što budynak źmienicca. Jon moh by pretendavać na status pomnika architektury savieckaha pieryjadu, — zaŭvažaje V. Kramarenka.





