Navukoŭcy vyjavili ŭ kosmasie śviedčańni kałasalnaha vybuchu, najbujniejšaha z časoŭ Vialikaha vybuchu. Jon u piać razoŭ mahutniejšy za ŭsio, što nazirałasia dahetul.
Zdymki suzorja Źmiejanosca, jakija paćviardžajuć fakt vybuchu. CHANDRA X-RAY OBSERVATORY.
Krynicaj mahutnaha vykidu enierhii stała aktyŭnaje jadro hałaktyki za 390 młn śvietłavych hadoŭ ad Ziamli, u centry jakoj znachodzicca zvyšmasiŭnaja čornaja dzirka.
«Ja pasprabavała ŭkłaści hety vybuch u ramki čałaviečaj śviadomaści, ale heta vielmi składana, — pryznałasia ŭ intervju bbc.com adna z aŭtaraŭ adkryćcia, prafiesar Miełani Džonstan-Cholit. — Najlepšaje, što ja mahu prapanavać ŭjavić — heta 20 miljardaŭ vybuchaŭ miljardaŭ miehaton vybuchoŭki kožnuju tysiačnuju dolu siekundy, i tak na praciahu 240 młn hadoŭ, bieź pierapynku».
Navukoŭcy daŭno viedali, što ŭ suzorji Źmiejanosca, jakoje abjadnoŭvaje tysiačy hałaktyk upieramiešku z płazmaj i ciomnaj materyjaj, adbyvajecca niešta dziŭnaje.
Amierykanskija i jeŭrapiejskija renthienaŭskija teleskopy vyjavili ŭ hetaha suzorja niezrazumieły vyhnuty kraj.
Tady było vyłučana zdahadka, što heta ścienka paražniny, utvoranaj u płaźmie hihanckim vykidam enierhii z aktyŭnaha jadra adnoj z klučavych hałaktyk suzorja.
«Kab vy ŭjaŭlali sabie maštaby, praboina maje ŭ papiaročniku paŭtara miljona śvietłavych hadoŭ», — dadaje prafiesar Džonstan-Cholit.