«Dla hryboŭ važnyja dva faktary: vilhać i ciapło. I kali budzie adsutničać choć adzin pakazčyk, ich rost niemahčymy.

Naprykład, letaś u nas byŭ samy niehrybny siezon za ŭsiu maju historyju pachodaŭ praz zasušlivaje nadvorje», — zhadvaje hrybnik.

Choć jašče tydzień tamu ŭ Biełarusi stajała mocnaja śpiakota, u apošnija dni prajšli mocnyja daždžy, što adnaznačna stanoŭča adabjecca na roście hryboŭ.

Pa słovach Siarhieja, lisički pačali pradavać adnosna niadaŭna, jany źjavilisia jašče na pačatku červienia. Ale na poŭdni Minskaj vobłaści na pačatku leta ŭžo možna było sustreć baraviki i babki.

«Ciapier davoli šmat chto pradaje lisički, tamu što, mahčyma, niekatoryja rajony atrymali patrebnuju kolkaść vilhaci. A naohuł, ich pik prypadaje na druhuju siaredzinu lipienia i žnivień. Jak budzie ŭ hetym hodzie, składana zahadzia skazać, bo ŭsio zaležyć ad kolkaści apadkaŭ.

Lisički, u adroźnieńnie ad inšych hryboŭ, vielmi mocna majuć patrebu ŭ vilhaci. Jany choć i rastuć na soniečnych učastkach, ale biez vady prosta nie mohuć žyć», — rastłumačyŭ Siarhiej.

Usio ž śpiašacca ŭ lasy, prynamsi ŭ Minskaj vobłaści, ciapier nie varta: pačakajcie jašče niekalki dzion. Ciapier tam možna sustreć u asnoŭnym lisički, syraježki baravyja i dubovyja baraviki.

«Sa dnia na dzień čakajecca źjaŭleńnie pieršaj chvali vysakarodnych hryboŭ: maju na ŭvazie baraviki, čyrvonahałoviki i padbiarozaviki. Ichni kłasičny vychad u Biełarusi prychodzić na druhim tydni lipienia, h. zn. voś-voś pavinny źjavicca.

I litaralna pierad hetaj dataj, jak vy bačycie, u nas štodzionnyja bahatyja apadki, što adnaznačna stanoŭča adabjecca na budučym vychadzie ŭsich hryboŭ», — skazaŭ na zakančeńnie hrybnik.

Клас
33
Панылы сорам
1
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
3