Siońnia ŭ Navapołacku i Marjinaj Horcy adbylisia vyjaznyja pasiedžańni sudoŭ.
Na ich było pryniata rašeńnie ab umoŭna- daterminovym vyzvaleńni Mikałaja Statkieviča i Paŭła Sieviarynca. Palityki byli asudžanyja ŭ traŭni 2005 h. na try hady abmiežavańnia svabody "za arhanizacyju vuličnych demanstracyj pratestu suprać falsyfikacyi vynikaŭ vybaraŭ i referendumu 2004 hodu" (hod "źjeła" amnistyja).
Pavał adbyvaŭ pakarańnie na lesanarychtoŭkach u v. Małoje Sitna Połackaha rajonu. Sp.Mikałaj napačatku byŭ vysłany ŭ Baranavičy, a paśla pieraviedzieny ŭ v. Błoń Puchavickaha rajonu.
Na volu palityki musili vyjści ŭ žniŭni.
«Naša Niva»: Da Vas, abaich, nie datelefanavacca. Stolki vinšavańniaŭ?
Pavał Sieviaryniec: Tak. Prykładna za hadzinu paśla skančeńnia sudu ŭžo było kala 15 telefanavańniaŭ. Pazvanili siabry z «Maładoha frontu», maci, a taksama žurnalisty. Usie vinšujuć z vychadam na volu.
Mikoła Statkievič: Telefanavańniaŭ sapraŭdy šmat – ad znajomych žurnalistaŭ. U mianie, jak na zło, sadzicca batareja telefona, a ja ŭsio jašče nie datelefanavaŭsia da siamji.
«NN»: Kali daviedalisia, što mohuć vyzvalić?
PS: Takija razmovy vialisia jašče ad Novaha hodu, ale asablivaj kankretyki zvyčajna nie nabyvali. Pra siońniašni sud ja daviedaŭsia tolki ŭ piatnicu, kali da mianie dadomu ŭ Viciebsk prychodziŭ milicyjant, jaki skazaŭ, što ŭ jaho dobryja naviny. Nie padmanuŭ.
MS: Namioki pačalisia jašče ŭ piatnicu, ale pryznajusia, što ŭsio było dosyć źnianacku.
«NN»: Što siońnia adbyvałasia na sudzie?
PS: Padałosia, što ŭsio prajšło pa scenary. Pavodle jakoha ja musiŭ vyjści na volu. I prakuror, i sudździa adnaznačna paličyli, što termin majoj «chimii» musić być skončany. Na maje repliki, što ja liču, što niezakonna byŭ asudžany, tamu mnie niama za što kajacca, jany paprostu nie reahavali. Prydumali traktoŭku «za prykładnyja pavodziny». Takim čynam ułady abychodziać samimi ž prydumanyja normy.
MS: Z Błoni mianie zabrali litaralna za 20 chvilinaŭ da pačatku sudu, jaki byŭ čystaj farmalnaściu. Sudździa paprostu začytaŭ pastanovu pavodle jakoj ja vyzvalajusia. Chiba što ŭ sudzie było zašmat "hebistaŭ", jakija, mabyć, čakali pryjezdu palitykaŭ i žurnalistaŭ. Sudździa adzinaje zapytałasia ŭ mianie: ci nia budu ja supraciŭlacca vyzvaleńniu? Dziela svajho staroha baćki adkazaŭ, što nia budu. Bolš pytańniaŭ nie było.
«NN»: Z čym Vy źviazvajecie hetaje vyzvaleńnie?
PS: Najpierš źviazvaju z tym, što Biełaruś užo ŭ najbližejšy čas moža stracić handlovyja preferencyi Eŭrasajuzu. Taksama źviazvaju heta ź niadaŭniaj sustrečaj namieśnicy kiraŭnika administracyi prezydenta Natalli Piatkievič z pradstaŭnikom Dziarždepartamentu ZŠA Krameram. Paśla hetaj sustrečy ŭ Biełarusi navat amal nikoha nie sadzili na sutki. Liču, što pačaŭsia niejki handal z Eŭropaj, dzie palitźniavolenyja adyhryvajuć važnuju rolu. Padajecca, što ŭłady pajšli na toje, kab vyzvalić absalutna ŭsich biełaruskich palitviaźniaŭ. Pierakanany, što śledam za mnoj z?za krataŭ vyjduć i inšyja.
MS: Ułada sprabuje takim čynam uratavacca. Vidavočna, što mianie vyzvalili, kab nia stracić handlovyja preferencyi. Idzie sapraŭdny handal ludźmi. U hetym planie Nihieryi jašče vielmi daloka da Biełarusi.
«NN»: Ź jakim pačućciom vychodzicie na volu?
PS: Z dosyć dvaistym. Bo, naturalna, ja vychodžu na svabodu, jakoj čakaŭ užo dosyć vialiki termin. Z druhoha boku — razumieju, što mianie abmianiali na handlovyja preferencyi. Što maja svaboda kaštuje stolki miljonaŭ dalaraŭ. Raniej patrabavali pakajańnia, ciapier nia treba i hetaha. Ekanomika, vidać, sapraŭdy prycisnuła biełaruskuju ŭładu.
MS: Składanyja pačućci. U dušy siadzić niešta vielmi hadkaje, a nia radasnaje. Mnie zastavałasia prabyć na «chimii» dva miesiacy, jakija ja źbiraŭsia adsiedzieć. Ja nie pisaŭ nijakich prośbaŭ pra vyzvaleńnie spadaryni Piatkievič, bo liču heta nižej za ŭłasny honar. Nas, jak załožnikaŭ, sprabujuć vyzvalić. Adnak treba zapomnić, što załožnikaŭ nielha vykupać, bo ŭ takim vypadku buduć novyja zakładniki.
«NN»: Na "chimii" paśpieli z usimi raźvitacca?
PS: Tak. Učora pajšoŭ na raźvitańni ź ludźmi. Raźvitaŭsia ź imi vielmi ciopła i pa?ludzku. Da mnohich ludziej sapraŭdy paśpieŭ pryvyknuć, jany, spadziajusia, da mianie taksama. Pakinuŭ im svaje kaardynaty, moža jašče z kim i pabačusia.
MS: Nie. Ja nia byŭ padrychtavany da vyzvaleńnia. Prosta ž u sudzie mnie addali pašpart, choć pa ŭsich normach musili advieźci nazad u kamendaturu, i ŭžo tam addać usie maje dakumenty. Siońnia ja jašče źbirajusia zanačavać u Błoni, kab hodna raźvitacca z tym ludźmi, ź jakimi razam adbyvaŭ pakarańnie.
«NN»: Što było najciažejšym padčas źniavoleńnia?
PS: Bačyć toje, što siońnia ŭjaŭlaje Połaččyna. Jaje dehradacyju praz «maksimku», kałhasny ład, prynižanych ludziej. Połaččyna, jakaja maje 1000?hadovuju historyju, jakaja dała śvietu Skarynu i Eŭfrasińniu zasłuhoŭvaje lepšaj doli.
MS: Pačućcio niesvabody. Razumieńnie, što tvaim žyćciom rasparadžajucca inšyja. Chacia ja chaču skazać, što luboj sytuacyjaj možna kiravać samomu. Treba prosta z usimi kiravacca hodnymi pavodzinami.
«NN»: Jakija plany na bližejšyja dni?
PS: Zaraz pajedu da baćkoŭ ŭ Viciebsk. Užo ŭviečary planuju pajechać u Miensk, zaŭtra a 11:00 daju pres?kanferencyju va ŭpravie Partyi BNF. Na vychodnych planuju być na Kanhresie, a ŭ paniadziełak — na sudzie nad «maładafrontaŭcami».
MS: Liču, što hetym vyzvaleńniem ułada choča, kab ja ŭdzielničaŭ u haniebnym Kanhresie. My z Paŭłam Sieviaryncam doŭha railisia, ci varta tudy iści. Vyrašyli, što pojdziem, ale vykažym tam svaju dumku. 28 traŭnia abaviazkova budu na sudzie nad «maładafrontaŭcami».
U sieradu a 11-j na siadzibie BNF adbudziecca pres-kanferencyja Paŭła Sieviarynca.