Jamu było 67 hadoŭ. Pryčyny śmierci pakul nieviadomyja.

«Ja pryjechaŭ u kvateru ŭ Minsku i znajšoŭ jaho, jon lažaŭ u pakoi. Śladoŭ hvałtoŭnaj śmierci niama, u domie paradak. U hety čas jon byŭ adzin u kvatery. Jon pavinien byŭ siońnia jechać u kamandziroŭku, u jaho a 10 hadzinie ciahnik. Napiaredadni ja skazaŭ, što pryjedu. Ja mierkavaŭ, što jon užo pajechaŭ, — raspavioŭ karespandentu radyjo «Svaboda» syn palityka Dźmitryj Frałoŭ. — Łožak nie raspraŭleny, moža, u duš išoŭ. Bačna, što nie kłaŭsia spać. Chutčej za ŭsio, heta zdaryłasia ŭčora».

11 listapada ŭ Minsku adbudziecca raźvitańnie z hienierałam Frałovym (rytualnaja zała na vuł. Alšeŭskaha, 12). Pachavajuć jaho, imavierna, u Hrodnie ŭ sieradu.

Valeryj Frałoŭ naradziŭsia 14 žniŭnia 1947 h. u Minsku. Skončyŭ Minski aŭtamiechaničny technikum, Charkaŭskaje hvardziejskaje vyšejšaje tankavaje kamandnaje vučylišča, Vajennuju akademiju braniatankavych vojskaŭ, Akademiju Hienieralnaha štaba Uzbrojenych Sił SSSR, Akademiju kiravańnia pra Prezidencie Respubliki Biełaruś. 

Hienierał-major. 

U 1964—1966 hh. pracavaŭ zubarezčykam na Minskim aŭtamabilnym zavodzie, u 1970—1993 hh. słužyŭ va Uzbrojenych Siłach SSSR kamandziram tankavych uzvoda, roty, bataljona, načalnikam štaba i kamandziram tankavaha pałka, načalnikam štaba motastrałkovaj dyvizii i kamandziram dyvizii. U 1993–2000 hh. va Uzbrojenych Siłach Respubliki Biełaruś: načalnik štaba armiejskaha korpusa, kamandzir armiejskaha korpusa. 

U 2000–2004 hh. deputat Pałaty pradstaŭnikoŭ Nacyjanalnaha schodu Respubliki Biełaruś, člen Kamisii pa nacyjanalnaj biaśpiecy, uznačalvaŭ apazicyjnuju hrupu «Respublika».

U BSDP ustupiŭ u 2004 h. U 2006–2009 hh. byŭ staršynioj Minskaj haradskoj arhanizacyi BSDP. U sakaviku 2007 – kastryčniku 2010 h. i z 5 červienia 2011 h. namieśnik staršyni BSDP. 

Žanaty, troje dziaciej.

Uznaharodžany ordenami «Za słužbu Radzimie va Uzbrojenych Siłach SSSR» III stupieni, Prapadobnaha Sierhija Radaniežskaha i 11 miedalami.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?