Kamanda «Krumkačy» — hałoŭnaja intryha biełaruskaha futbołu ŭžo druhi hod zapar. Za dva tury da kanca čempijanatu jany znachodziacca ŭ adnym kroku ad Vyšejšaj lihi.

Svaboda zapisała historyju kamandy, jakuju stvaryli siabry z forumu i čyje futbalisty ceły sezon hulajuć biaspłatna — za ideju dy atmasferu.

My rabili kamandu pa prykole

Kali «Biełaruśfilmu» brakuje dobrych siužetaŭ, jany całkam mohuć uziać za scenar historyju «Krumkačoŭ» — hatovy siužet u styli halivudzkaha filmu Moneyball («Čałaviek, jaki źmianiŭ usio»). Ciažka pavieryć, što kamanda, jakuju letaś stvaryli niekalki siabroŭ, «kab viesialić narod», za dva hady stała vierahodnym pretendentam na miesca ŭ Vyšejšaj lizie.

Na treniroŭki «Krumkačy» źbirajucca a 17-j hadziny, kali hulcy zakančvajuć pracu

Na treniroŭki «Krumkačy» źbirajucca a 17-j hadziny, kali hulcy zakančvajuć pracu

«Krumkačy» naradzilisia na forumie hazety «Priessboł». U 2011 hodzie niekalki karystalnikaŭ forumu vyjšli ŭ ofłajn i stvaryli amatarskuju kamandu. Try hady jany hulali ŭ mienskaj haradzkoj lizie Asacyjacyi amatarskaha futbołu i ŭ kamandzie zaŭziataraŭ mienskaha «Dynama».

«Kali stvarali kamandu, my z bratam chacieli znajści biełaruskuju nazvu, — uzhadvaje Dzianis Šunto. — Pačali pierabirać roznych žyvioł. I «Krumkačy» ŭsim spadabalisia».

Dzianis Šunto, «hałoŭny» zasnavalnik «Krumkačoŭ», nie prapuskaje nivodnaj hulni j nivodnaj treniroŭki kamandy

Dzianis Šunto, «hałoŭny» zasnavalnik «Krumkačoŭ», nie prapuskaje nivodnaj hulni j nivodnaj treniroŭki kamandy

Nazvaj biełaruščyna nie abmiažoŭvajecca — usie afišy svaich hulniaŭ «Krumkačy» afarmlajuć pa-biełarusku. Abiacajuć i svajho dyktara na chatnim stadyjonie taksama navučyć biełaruskaj movie.

Kamanda hulała ŭ haradzkoj lizie, i raz-poraz siabry pačynali razmovu, kab zajavicca ŭ Druhuju lihu čempijanatu Biełarusi. Ale surjozna pra stvareńnie klubu nichto nia dumaŭ. Potym uzimku 2014 hodu Dzianis palacieŭ u adpačynak na Jamajku, adkul viarnuŭsia z rašeńniem — źbirać klub.

«Moj brat dumaŭ, što nikoli ŭ žyćci my nia zrobim kamandy. Jak zvyčajna: pahavaryli, i ŭsio, — kaža Dzianis. — Ale na adpačynku zabyvaješ pra prablemy, dumaješ bolš pra toje, što ciabie nasamreč cikavić i vabić. Tak i atrymałasia. Kali lacieŭ nazad, užo mieŭ plan dziejańniaŭ».

Nazvu prydumali jašče ŭ 2011-m, ale zarehistravana kamanda tolki ŭ sakaviku 2014-ha

Nazvu prydumali jašče ŭ 2011-m, ale zarehistravana kamanda tolki ŭ sakaviku 2014-ha

Zasnavalnikami vystupili troje: Dzianis Šunto, Vasil Hlezaŭ i Ŭładzisłaŭ Majaroŭski. Mieŭsia być jašče adzin — Anton Šunto, brat Dzianisa. Ale ŭ dzień rehistracyi jon zachvareŭ i nie pryjechaŭ u vykankam.

«Adpačatku ŭ nas heta było niesurjozna, — kaža Dzianis. — My rabili heta pa prykole, vysokich metaŭ dla siabie nia stavili».

Vasil Hlezaŭ, suzasnavalnik i hałoŭny pieravozčyk «Krumkačoŭ», taksama starajecca naviedvać usie matčy.

Vasil Hlezaŭ, suzasnavalnik i hałoŭny pieravozčyk «Krumkačoŭ», taksama starajecca naviedvać usie matčy.

«Kožnaja hulnia była jak śviata — my išli ŭ kaviarniu, pili piva, viesialilisia»

U pieršych hulniach za kamandu vychodzili hulać sami «ajcy» klubu. Paśla matču — abaviazkovy «bankiet». Inšych metaŭ, aprača hulni dziela ŭłasnaj pryjemnaści, pieršyja «Krumkačy» pierad saboj nia stavili.

Pry tym, što ŭ kamandu prychodzili dobryja futbalisty, zarobkaŭ tut nichto nia mieŭ. Zamiest hrošaj tut prastaŭlali piva paśla hulni.

«Kožnaja hulnia była jak śviata, — uzhadvaje Vasil Hlezaŭ, suzasnavalnik klubu. — My išli ŭ kaviarniu, pili piva, viesialilisia».

Ale potym kamanda-«bankiet» stała pakazvać niebłahi vynik. Da taho ž nichto nie admianiaŭ addačy ŭ kožnym matčy.

«Chutka stała jasna, što heta nia žart, — kaža Vasil. — Da nas pryjšli ludzi pa biełaruskich mierkach davoli mocnyja, i jany chacieli hulać na pieramohu».

Praz dobryja vyniki ŭ chutkim časie kolkaść bankietaŭ u kamandzie skaracili, a trenirovak — pavialičyli. Hulcy, kaho taki raskład nie zadavalniaŭ, chto nia moh addavać šmat času na futboł, sychodzili z kamandy, a na ichniaje miesca prychodzili bolš ambitnyja futbalisty.

Vychad na pole ŭ matčy suprać FK «Smalavičy-STI»

Vychad na pole ŭ matčy suprać FK «Smalavičy-STI»

Vychodzić u pieršuju lihu na pačatku sezonu «Krumkačy» navat nia dumali. Ale, kab padtrymlivać duch u kamandzie, im patrebnyja byli pieramohi.

«My stali ličyć ački j zrazumieli, što majem dobryja šancy na vychad, — kaža Dzianis. — My stali vyvučać supiernika. Apošnija matčy my stali zamaŭlać statystyku, jakoj karystajucca tolki čatyry kluby ŭ Vyšejšaj lizie. Usio stała vielmi surjozna, bo chaciełasia pieramoh».

«Hulajem nie za hrošy, a za ideju»

Tak na pačatku 2015 hodu ŭ Pieršaj lizie źjavilisia «Krumkačy». U adroźnieńnie ad Druhoj lihi, tut šmat mocnych kamandaŭ ź vialikimi biudžetami, jakija napaŭniajucca dziakujučy rajvykankamam j sponsaram.

Kali pierad pačatkam sezonu «Krumkačy» stali ličyć, u kaho jany zmohuć vyjhrać u lizie — jany naličyli 4–5 kamandaŭ, suprać jakich u ich jość šancy na pieramohu.

«Ale ja razumieŭ, što ŭ nas dobraja kamanda, my majem vielmi mocnych hulcoŭ, — kaža Dzianis. — Ale kab stavić vysokija zadačy, treba stvaryć umovy. Naš biudžet — 100 tysiač dalaraŭ, u «Haradziei» — 700 tysiač, u «Dniapra» — 1,1 miljona dalaraŭ. Ja ž nie mahu skazać: «Chłopcy, davajcie valić ich!». Mnie futbalisty navat nie pavierać. Ale kali hulać ad pieramohi da pieramohi, to možna niečaha dasiahnuć».

Heta ŭ Druhoj lizie z hulcami možna było prosta damovicca. U Pieršaj usie hulcy musiać mieć kantrakty i aficyjnyja zarobki. Pakolki hrošaj, akramia ŭłasnych, u zasnavalnikaŭ nie było, jany damaŭlalisia z futbalistami, što buduć płacić im symbaličnyja 600 tysiač rubloŭ na miesiac — čverć staŭki, minimalny dazvoleny akład. Samyja vialikija «kantrakty» — kala 3 miljonaŭ rubloŭ.

Mienavita tamu «Krumkačy» majuć tolki viačernija treniroŭki, bo ŭdzień usie zaniatyja na pracy. Kiroŭcy, pradaŭcy, aperatary i roznarabočyja — čatyry razy na tydzień jany źbirajucca na viačerniuju treniroŭku. Padobna jak zbornaja Luksemburhu, «Krumkačy» hulajuć nie za hrošy, a za dobruju atmasferu ŭ kamandzie i ideju.

«Pa sutnaści, my — against modern football, hulajem u procivahu prafesijnym klubam, — kaža Dzianis. — I hulcy kirujucca našaj filazofijaj. Kamu nie padabajecca, jany ŭ nas nie zatrymlivajucca».

U abaronie — čempijon Biełarusi, na bramie — aperatar

Niahledziačy na poŭnuju adsutnaść finansavaj pryvabnaści, «Krumkačy» jašče ad pačatku sezonu sabrali vielmi dobry skład. Dzianis zmoh pryciahnuć u kamandu daśviedčanych hulcoŭ, šmat chto ź jakich hulaŭ u Vyšejšaj lizie j navat vystupaŭ za zbornuju.

Šerah hulcoŭ užo paśla pieršaha koła chacieli zaprasić da siabie kluby Pieršaj i Vyšejšaj lihi

Šerah hulcoŭ užo paśla pieršaha koła chacieli zaprasić da siabie kluby Pieršaj i Vyšejšaj lihi

Za «Krumkačoŭ», naprykład, hulaje 37-hadovy Siarhiej Kavalčuk — veteran biełaruskaha futbołu, čempijon Biełarusi 1997 hodu. Jon trojčy hulaŭ za nacyjanalnuju zbornuju.

Ci Siarhiej Košal — hulaŭ niekalki sezonaŭ u Vyšejšaj lizie za FK «Minsk», pry Berndu Štanhie zhulaŭ adzin raz za zbornuju. A potym trapiŭ u «Miensk-2», jaki letaś rasfarmavali. Dyk za dva hady ŭ «Miensku-2» jon zabiŭ mienš, čym za adzin sezon u «Krumkačach». Ciapier uvachodzić u piaciorku lepšych bambardziraŭ Pieršaj lihi.

Siarhiej Košal užo paśpieŭ pahulać u Vyšejšaj lizie j navat vystupić za zbornuju

Inšyja hulcy, naadvarot, užo byli zakinuli prafesijnuju karjeru, ale dziakujučy «Krumkačam» viarnulisia ŭ prafesijny futboł. Taki los, naprykład, u bramnika Jaŭhiena Kaściukieviča. U 2009 hodzie jon hulaŭ za druhi skład «Tarpeda» (Žodzina), navat byŭ na prahladzie ŭ maskoŭskim CSKA. Adnak praz prablemy z sercam jamu nie dali zastacca ŭ prafesijnym futbole.

«Što ŭ mianie tam unutry — nia viedaju navat, — kaža Jaŭhien. — Dyskamfortu ja nie adčuvaju. A kinuć futboł nie mahu. Lekary kažuć, što ŭ 40 hod daviadziecca rabić aperacyju, kali nia budu bierahčy siabie. Tamu ja jašče maju 15 hod. Moža, pakinu pra siabie niejkija ŭspaminy».

Jaŭhien Kaściukievič (na bramie) byŭ aperataram kamandy, a potym patrapiŭ u skład

Jaŭhien Kaściukievič (na bramie) byŭ aperataram kamandy, a potym patrapiŭ u skład

Spačatku jon staŭ dahladać hazon, zdymaŭ hulni «Tarpeda». Potym uvohule padaŭsia ŭ aperatarstva — jeździŭ u Rasieju, dzie ź siabram zdymaŭ filmy pra školnaje žyćcio. Mienavita jak aperatar jon pryjšoŭ u «Krumkačy» letaś. A ź siaredziny hetaha sezonu jon užo asnoŭny bramnik.

«U «Krumkačach» ja siabie adčuvaju na svaim miescy, — kaža Jaŭhien. — Takich kalektyvaŭ u maim žyćci nie było. Tut ja adčuvaju svaju adkaznaść za ŭsiu kamandu, za vynik. Mnie padabajecca ŭsia hetaja dźvižucha!»

Kali trapim u Lihu čempijonaŭ, vierniem usie daŭhi

Hrošy — badaj, adzinaja prablema, pakul nia vyrašanaja ŭ «Krumkačoŭ». Kamanda ŭtrymlivajecca vyklučna za košt zasnavalnikaŭ. Vasil Hlezaŭ pracuje ŭ turystyčnaj kampanii j zabiaśpiečvaje kamandu transpartam na ŭsie vyjaznyja matčy. Ale bolšuju častku hrošaj daje Dzianis Šunto, jaki maje ŭłasny biznes.

Navat biaz sponsaraŭ «Krumkačy» štotydzień pravodziać da piaci trenirovak

Navat biaz sponsaraŭ «Krumkačy» štotydzień pravodziać da piaci trenirovak

Byli jašče damovy ab sponsarstvie, ale ŭ siaredzinie sezonu stała viadoma, što kamanda zastajecca na plačach zasnavalnikaŭ. A heta značyć, što 120 tysiač dalaraŭ, jakija nieabchodnyja dla hulni ŭ Pieršaj lizie, Dzianis i Vasil musiać płacić tolki sa svajoj kišeni.

U režymie ekanomii navat abiacanyja 600 tysiač rubloŭ na miesiac futbalistam užo nie mahli płacić. Akurat u hety čas šmat na kaho z «Krumkačoŭ» pretendavali topavyja kamandy Pieršaj lihi, dzie stabilna vypłačvajecca zarobak, i navat kluby z Vyšejšaj lihi.

Ź leta Dzianis Šunto nia płacić hulcam zarobki. Ale nichto nie syjšoŭ z kamandy praz heta

Ź leta Dzianis Šunto nia płacić hulcam zarobki. Ale nichto nie syjšoŭ z kamandy praz heta

Kab nie zhubić kamandu, Dzianis arhanizavaŭ… šašłyki. Turnirny matč z «Kobrynam» pastavili na 12-ju hadzinu dnia, kab paśpieć adpačyć paśla hulni. Dzianis paraiŭsia z treneram i hulcami, i ŭsie adnahałosna pastanavili — hulać dalej. Niahledziačy na prapanovy 10-miljonnych zarobkaŭ, z kamandy nichto nie syšoŭ.

Paśla «kobrynskich šašłykoŭ» u Krumkačoŭ była tolki adna paraza, i ciapier praciahvajecca 9-matčavaja biasprojhryšnaja seryja. Ad treciaha miesca, jakoje harantuje im vychad u Vyšejšuju lihu, ich adździalajuć dva ački.

Usia padrychtoŭka j ŭsie dumki pra Vyšejšuju lihu

Usia padrychtoŭka j ŭsie dumki pra Vyšejšuju lihu

Pra svoj namier trapić u vyšejšy dyvizijon «Krumkačy» zajaŭlajuć adkryta. Kali heta ŭdasca zrabić, zasnavalniki ŭžo majuć plany nakont hrošaj dla kamandy.

«Voś pišuć: navošta ŭ Vyšejšaj lizie jašče adzin klub z hołym zadam? — kaža Vasil. — A ja kažu, što my nia budziem tam z hołym zadam. My tam budziem ci z hrašyma, ci nia budziem uvohule. Budziem praz dva hady hulać u Lizie Čempijonaŭ, ja z premijalnych usie daŭhi viarnu».

Krumkačy? A što heta za vioska?

Heta siońnia, kali kamanda maje šaniec na miesca ŭ Vyšejšaj lizie, «Krumkačoŭ» usprymajuć surjozna. Napačatku nichto nie razhladaŭ ich jak mocnych supiernikaŭ. Pa-pieršaje, praz nazvu. Tym, chto nia viedaje značeńnia słova «krumkač» u biełaruskaj movie, jana ni pra što nia kaža. Časta ludzi ŭ rehijonach dumajuć, što heta nazva jakoha pasielišča ŭ Mienskaj vobłaści.

U «Krumkačoŭ» užo navat jość svaje zaŭziatary, što jeździać na haściavyja matčy

U «Krumkačoŭ» užo navat jość svaje zaŭziatary, što jeździać na haściavyja matčy

«Usie dumajuć, što hetaja niejkaja vioska, — kaža Vasil. — Asipovičy, Puchavičy, Kalinkavičy, i Krumkačy ŭ tym ža šerahu. Maŭlaŭ, jedźcie ŭ svaje Krumkačy hulać».

Ale kali kamanda ź vioski «Krumkačy» abyhryvaje kluby sa šmathadovaj historyjaj, niekatoryja ličać heta za źniavahu.

«Ja čuŭ mierkavańnie, što my — hańba biełaruskaha futbołu, — kaža Dzianis. — Što pryjšli i hańbiać ludziej, jakija tut pracujuć, bo abyhryvajuć ichnija kamandy».

Razychodziacca ŭ staŭleńni da Krumkačoŭ i eksperty. Niechta ličyć ich prajektam adnaho sezonu, jaki nia vyžyvie va ŭmovach Vyšejšaj lihi. Inšyja, naadvarot, bačać u «Krumkačach» prykład udałaha menedžmentu.

«Hetuju kamandu stvaryli ludzi, jakija mocna lubiać futboł, — skazaŭ Svabodzie Anatol Bajdačny, trener zbornaj Biełarusi ŭ 2003–2005 hh. — Jany ŭkładvajuć svaje ŭłasnyja hrošy ŭ klub, i, u pryvatnaści ad mianie jak ad prafesijanała, zasłuhoŭvajuć vialikaj padziaki za svaju luboŭ da futbołu».

Šmat chto ličyć «Krumkačoŭ» vyskačkami. Ledź nia kožny tydzień Alaksiej Važnik i Maksim Paršuta — pijarščyki i markietolahi kamandy — prydumlajuć niejkija nievierahodnyja infarmacyjnyja nahody. «Krumkačy» byli adzinym klubam Pieršaj lihi, chto zrabiŭ aficyjnuju prezentacyju svajoj formy. Jany zdymajuć proma-videa, hulajuć u kamputarnyja hulni z zaŭziatarami, zajaŭlajuć u svoj skład Hraboŭskaha — biełaruskaha chakieista z NCHŁ.

«Ja nie razumieju, čamu hetaha nia robiać inšyja kluby, — kaža Alaksiej Važnik. — U nas kamanda ludziej, jakija biaspłatna robiać toje, čym u inšych klubach nie zajmajucca navat za hrošy».

Praz svaje akcyi i hučnyja zajavy «Krumkačy» pryciahvali ŭvahu da ŭsioj Druhoj lihi letaś, a sioleta — da pieršaj.

«Dziakujučy nam ludzi cikaviacca biełaruskim futbołam uvohule», — ličyć Dzianis.

Kali chočam zachavać kamandu, treba vychodzić u Vyšejšuju lihu

Svaimi vychadkami «Krumkačy» zmahli razvarušyć usiu Pieršuju lihu. Uśled za imi pačynajuć aktyŭniej paznačać svaju prysutnaść u sacyjalnych sietkach i inšyja kamandy.

«U federacyi zaŭždy ź mianie žartavali, ale biaź ździekaŭ, — kaža Dzianis. — My dla ich niešta vielmi niestandartnaje. «Krumkačy» — heta viesieła. Navat kažuć, što ŭ lizie hulajuć 15 kamandaŭ i «Krumkačy». Bo my — admietnyja».

Ničoha padobnaha da «Krumkačoŭ» u biełaruskim futbole nasamreč nie było. Byli pryvatnyja kluby, jakija prychodzili ŭ futboł metanakiravana — kab vyjści ŭ Vyšejšuju lihu. Takich, chto b prychodziŭ «paviesialicca» i raptam tak chutka dajšoŭ da vierchu Pieršaj lihi — peŭna nie było. Dva hady pajšło na toje, kab prajści ŭ vyšejšuju lihu, u BATE i «Savita». Była paśpiachovaja kamanda «Daryda». Ale va ŭsich ich byli vialikija hrošy i nakiravanaść na Vyšejšuju lihu.

Ale nia ličyć svaju kamandu kłoŭnskaj hałoŭny trener. Aleh Dułub jašče ŭ minułym sezonie byŭ druhim treneram mienskaha «Dynama». Nie pryzvyčajeny da paŭprafesijnych kamandaŭ, Aleh Anatolevič padabraŭ dla «Krumkačoŭ» aptymalny režym.

«Kali ŭ nas była prablema ŭ peryjad dazajaŭki i kali było niezrazumieła, kolki čałaviek sydzie, ja adrazu skazaŭ: chto zastaniecca, jany buduć prytrymlivacca ŭsiaho śpisu patrabavańniaŭ. Hety śpis niaźmienny što ŭ pracy z «Dynama», što z «Krumkačami»».

Dułub kaža, što kamanda idzie krok za krokam: zamacavacca ŭ Pieršaj lizie, zamacavacca ŭ dziasiatcy, u šaściorcy. Ciapier — na čaćviortym miescy.

Pry hetym pra šancy na Vyšejšuju lihu jon lišnie nie razvažaje. Ale kaža, što chaciełasia b jamu skončyć čempijanat paśpiachova, «bo zaŭždy zapaminajecca apošniaja fraza».

Dzianis ža ŭ Vyšejšaj lizie bačyć adziny sposab zachavać svaju dream team.

«U nas tolki adzin šaniec zachavać takuju klasnuju kamandu: vyjści ŭ Vyšejšuju lihu j znajści finansy pad jaje. U inšym vypadku ŭsich hulcoŭ raźbiaruć. A ja nie ŭjaŭlaju žyćcia biaź ich i biaz našaha trenera».

P.S.: Ci vyjduć «Krumkačy» ŭ Vyšejšuju lihu, budzie viadoma ŭžo praz dva tydni. 8 listapada jany hulajuć na vyjeździe suprać FK «Baranavičy», a 15 listapada — doma z mahiloŭskim «Dniaprom», hałoŭnym kankurentam za treciaje miesca.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?