president.gov.by
Alaksandr Łukašenka ŭpeŭnieny, što vopyt Biełarusi ŭ baraćbie ź virusnymi zachvorvańniami moža dla mnohich słužyć prykładam. Pra heta jon zajaviŭ siońnia ŭ intervju MTRK «Mir», pieradaje BIEŁTA.
Jon adznačyŭ, što i na jaho asabista, i na Biełaruś u cełym akazvajuć peŭny cisk u suviazi z temaj karanavirusa.
«Pačynajuć pluščyć: voś, jany niejak nie tak, jak usie.
Słuchajcie, kali b było tak va ŭsich, jak u Biełarusi, pa baraćbie z hetymi virusnymi zachvorvańniami i tam nie zabyvali b pra toje, što jość i sardečniki, i ankałohija, traŭmatałohija, jość prosta pnieŭmanija — siezonnaja chvaroba vielmi mocnaja… Napeŭna, tady nie było b takich prablem. Ja nie chvalusia. Moža, u niejkaj stupieni apraŭdvajusia, što my nie mienš ź virusami [zmahajemsia], nie tolki z karanavirusam. Viadoma, my na heta reahujem. Ale my nie zabyvajemsia, što virusaŭ u nas ciapier, jak zvyčajna, mora», — zajaviŭ biełaruski kiraŭnik.
U intervju jon raskazaŭ, što raspaŭsiud u Biełarusi karanavirusa pieršapačatkova źviazany z zavaznymi vypadkami, niachaj heta budzie ŭ Minsku abo Viciebsku.
U cełym jon zaklikaŭ nie dapuskać paniki i spakojna dziejničać u dadzienym stanoviščy. Sam kiraŭnik dziaržavy svoj zvykły hrafik nie mianiaŭ. «Ja nie praviaraŭsia na karanavirus, ale saču za svaim stanam zdaroŭja. Nie mianiaju styl žyćcia. I na treniroŭkach fizičnych nahruzak dadaŭ. Ale ciapier zrazumieŭ, što nie treba, napeŭna, u hetaj situacyi, kali my prachodzim pik virusnych zachvorvańniaŭ, fizična hruzić arhanizm», — skazaŭ jon.
Alaksandr Łukašenka kanstatavaŭ, što ŭ Biełarusi na dadzieny momant tolki adzinkavyja vypadki śmierciaŭ ad pnieŭmanii, kali karanavirus daŭ uskładnieńni na fonie inšych surjoznych prablem sa zdaroŭjem. «Luby virus uskładnić chraničnyja zachvorvańni», — zaŭvažyŭ jon.
Łukašenka taksama padkreśliŭ, što ŭ Biełarusi ničoha nie chavajuć, bo śmierć čałavieka ŭ pryncypie niemahčyma schavać.
Bolš za toje, u cełym pa śmiarotnaści ŭ Biełarusi ŭ biahučym hodzie dynamika lepšaja ŭ paraŭnańni z anałahičnymi pieryjadami minułych hadoŭ, u najbližejšy čas płanujecca apublikavać padrabiaznuju statystyku, atrymanuju z orhanaŭ ZAHS.
«Pačynajuć hvałtam kryčać, što ŭ Biełarusi niešta chavajuć i nie pracujuć ź virusam. SAAZ nam rekamienduje (Kačanava ŭčora pa maim daručeńni razmaŭlała) zmahacca ačahova, kropkava, — adznačyŭ kiraŭnik dziaržavy. — Heta značyć, my, kali bačym ačah, kidajemsia na jaho i pačynajem lačyć hetaha čałavieka i tych, chto byŭ vakoł. Nichto tak u śviecie nie pracuje. Jany iduć frontam. Akružyli horad — ni zajechać, ni vyjechać, usich u damach zamknuli».
Alaksandr Łukašenka ŭpeŭnieny, što ŭ Biełarusi niama toj situacyi, kab prymać padobnyja miery. «I daj boh, kab hetaj situacyi ŭ nas nie było», — dadaŭ kiraŭnik dziaržavy.
Jon jašče raz paćvierdziŭ svoj tezis pra toje, što masavaja izalacyja ŭ kvaterach, naadvarot, moža spryjać paharšeńniu stanu dla ŭžo zaražanych tym ci inšym virusam.
«Heta nie prablema. My za sutki niejtralizujem horad, kali heta spatrebicca. Ale čaho budzie kaštavać i kolki budzie tady śmierciaŭ? My ŭžo potym budziem vychoplivać z kvater ludziej, jakija buduć ciažkija, i adrazu ich na štučnuju vientylacyju lohkich. I što, my vyratujem hetych ludziej? Tamu nie treba duraściu zajmacca. Nas ža zaŭsiody vučyli: treba, kab pravietranaje pamiaškańnie było, na śviežym pavietry i inšaje», — upeŭnieny kiraŭnik dziaržavy.
«Kali ŭžo pryjdzie taki momant, kali nam treba dzieści tušyć pažar, my jaho budziem tušyć. I prytym značna bolš efiektyŭna, čym litoŭski prezident. Jon turbujecca pra biełaruski virus… Svaim virusam zajmisia, u ciabie tam kuča pytańniaŭ. Jon jašče paprakaje, što, napeŭna, biełarusy nie pra ŭsio infarmujuć», — zaŭvažyŭ Alaksandr Łukašenka.
Kiraŭnik dziaržavy raskazaŭ, što z usich, chto znachodziŭsia na lačeńni ad karanavirusa ŭ špitalach, tolki niešmatlikija znachodziacca na štučnaj vientylacyi lohkich. «U nas kala 3 tys. aparataŭ ŠVŁ. Plus narkoznyja možna vykarystoŭvać u krajnim vypadku», — pryvioŭ jon źviestki.