Stvarajecca hramadski kamitet pa ŭšanavańni pamiaci biełaruskaha pravasłaŭnaha carkoŭnaha dziejača Miełchisiedeka (u miry Michaił Pajeŭski; vierahodna 1878 h., majontak Vitulin, Lublinskaje vajavodstva, Polšča — 17.05.1931).

Jak paviedamiła fiłosaf i hramadski dziejač Taćciana Proćka, ideja ŭšanavańnia imia Miełchisiedeka ŭźnikła padčas pracy nad knihaj «Pakutnik za vieru i baćkaŭščynu», jakaja vyjšła ŭ Minsku ŭ 1996 hodzie. Na jaje dumku, mitrapalit Miełchisiedek — adziny z histaryčnych asob,

jaki sapraŭdy lubiŭ krainu, vystupaŭ za jaje niezaležnaść i nie maje «čornych» plamaŭ.

Z 1919 pa 1925 hady Miełchisiedek žyŭ u centry Minska ŭ tak zvanym archirejskim domie. Hety budynak pa praśpiekcie Niezaležnaści, u jakim zaraz znachodzicca teałahičny fakultet Biełaruskaha dziaržuniviersiteta, pabudavany ŭ druhoj pałovie XIX stahodździa i źjaŭlajecca pomnikam architektury poźniaha kłasicyzmu.

«Voś čamu my miarkujem ustalavać na hetym domie miemaryjalnuju šyldu, kab było miesca ŭ stalicy, dzie možna było b pakłaści kvietki i ŭšanavać pamiać Miełchisiedeka»,

— skazała Proćka. Pavodle jaje słoŭ, u skład hramadskaha kamiteta ŭvojduć jak śvieckija, tak i duchoŭnyja asoby.

***

Ź lipienia 1922 hoda Miełchisiedek byŭ mitrapalitam Minskim i Biełaruskim. Prychilnik abviaščeńnia Biełaruskaj aŭtakiefalnaj pravasłaŭnaj carkvy. U 1925 hodzie prahavorany da troch hadoŭ źniavoleńnia ŭmoŭna pavodle abvinavačańnia «ŭ raskradańni carkoŭnaj majomaści» i «kontrrevalucyjnaj prapahandzie». Sasłany ŭ Sibir, dzie byŭ pryznačany archijepiskapam Krasnajarskim. Z 1930 hoda — u Maskvie, abrany u Sinod Ruskaj pravasłaŭnaj carkvy. Raptoŭna pamior u Darahamiłaŭskim sabory. Zaličany da pakutnikaŭ RPC.

Proćka zaklikała da supracoŭnictva mahčymych sponsaraŭ, a taksama ŭsich, chto moža padzialicca ŭspaminami pra Miełchisiedeka. Prapanujecca źviartacca ŭ hramadski kamitet pa telefonie 8‑029‑651‑90‑11.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?