Prem'jer-ministru Rasii Uładzimiru Pucinu spadabaŭsia artykuł Alaksandra Łukašenki ŭ haziecie «Iźviestija».

«Tak, čytaŭ artykuł, jon mnie vielmi spadabaŭsia. Heta jašče raz paćviardžaje nastroj biełaruskaj dziaržavy i kiraŭnictva Biełarusi na raźvićcio intehracyjnych pracesaŭ na postsavieckaj prastory», — zajaviŭ Pucin 19 kastryčnika ŭ Sankt-Pieciarburhu na pres-kanfierencyi pa vynikach pasiadžeńniaŭ kiraŭnikoŭ uradaŭ krain JeŭrAzES i Mytnaha sajuza (cytata pa stenahramie na sajcie ŭrada RF).

Na dumku rasijskaha premjera, Łukašenka jasna i vyrazna pakazaŭ pieravahi, jakija atrymlivaje ekanomika ŭ vypadku realizacyi intehracyjnych płanaŭ, i jon z hetym analizam całkam zhodny.

«Zhodzien taksama i z tym, što hetyja pracesy nie majuć ničoha supolnaha ź biahučaj palityčnaj kanjunkturaj ŭ našych krainach, u tym liku i z palityčnaj kanjunkturaj u Rasii — maju na ŭvazie pieradvybarnuju situacyju, — skazaŭ prem'jer-ministr RF. — Hetyja idei abmiarkoŭvalisia z kanca 1990-ch hadoŭ, ź siaredziny 1990-ch hadoŭ, z 1994 hoda. Realna my pačali pracavać nad hetym užo ŭ pačatku 2000-ch hadoŭ, tak što heta nijak nie pryviazana da biahučaha palityčnaha paradku dnia ŭ našych krainach, u tym liku i u Rasii».

«Biezumoŭna, zhodzien taksama i z pazicyjaj artykuła ŭ toj častcy, dzie havorycca pra toje, što tolki abjadnańnie na dziaržaŭna-roŭnych pravach mohuć pryvieści da taho, što ŭsie krainy buduć pracavać z poŭnaj addačaj i buduć pracavać nie za strach, a za sumleńnie, jak kažuć», — adznačyŭ Pucin.

«Ale treba skazać, što ŭ hetym napramku my i dziejničajem, — padkreśliŭ jon. — Voś ciapier tolki, litaralna niekalki chvilin tamu kiraŭnik «Hazproma» dałažyŭ mnie ab tym, što faktyčna skončylisia pieramovy pa «Biełtranshazu».
My faktyčna vychodzim na novyja damoŭlenaści ź Biełaruśsiu ŭ našym enierhietyčnym supracoŭnictvie. I ceny z nastupnaha hoda buduć inšyja, heta buduć ceny navat nižejšyja za roŭnaprybytkovyja ceny ŭ mytnaj prastory, u mytnych krainach. Majecca na ŭvazie i ŭžyvańnie tak zvanaj intehracyjnaj źnižki. My pastupova budziem ruchacca da roŭnaprybytkovych cenaŭ, jany buduć paśla hetaha pavoli padvyšacca. Ja zaraz nie hatovy skazać ab kančatkovych paramietrach: heta pytańnie, jakoje budzie vyrašana ŭ tym liku na sustrečy prezidentaŭ dźviuch krain, što pavinna adbycca ŭ bližejšy čas».

«I, narešcie,

mianie paradavała, ja źviarnuŭ uvahu na niekatoryja źmieny, transfarmacyju śvietapohladu Alaksandra Ryhoraviča Łukašenki. Ja viedaju jaho jak pierakananaha ateista. Jon tam na Bibliju spasyłajecca…
Heta, na moj pohlad, vielmi dobry, pazityŭny momant, jaki kaža ab tym, što ŭ nas adbyvajecca zbližeńnie nie tolki ŭ śfiery ekanomiki, ale i ŭ duchoŭnaj śfiery», — reziumavaŭ Pucin.

Artykuł Łukašenki «Ab losach našaj intehracyi» byŭ apublikavany ŭ «Iźviestijach» 17 kastryčnika — u adkaz na artykuł Pucina «Novy intehracyjny prajekt dla Jeŭrazii — budučynia, jakaja naradžajecca» ŭ numary ad 4 kastryčnika.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?