Da Ziamli nabližajecca hihancki asteroid 2005 YU55 pamieram z avijanosiec. Kamiennaja hłyba pralacić mima Ziamli ŭ noč na 9 listapada. Užo zaŭtra jon nablizicca da našaj płaniety na minimalnuju pa kaśmičnych mierkach adlehłaść 324,6 tys.km.

Padzieja nieardynarnaja, pakolki takija hłyby pralatajuć na takoj blizkaj adlehłaści ad Ziamli raz u niekalki dziasiatkaŭ hadoŭ. Apošni raz takaja padzieja fiksavałasia ŭ 1976 hodzie, nastupnaja čakajecca ŭ 2028 hodzie.

Dziakujučy raniejšym nazirańniam ustanoŭlena, što asteroid maje amal akruhłuju formu, a pamier — kala 400 m. Viadoma taksama, što hłyba pavolna, ź pieryjadam 18 hadzin krucicca, a jaje pavierchnia ŭ bačnym dyjapazonie ciamniejšaja za draŭninny vuhal. Hihant z kosmasu, abiacajuć śpiecyjalisty NASA, budzie niabačny dla niaŭbrojenaha voka. Z-za čornaha ćmianaha koleru razhledzieć jaho možna tolki z dapamohaj teleskopaŭ z dyjamietram abjektyva, nie mienšym za 15 sm. Na kaśmičny abjekt buduć zaryjentavany dva mahutnyja radyjoteleskopy — absiervatoryi Hołdstoŭn u Kalifornii (ZŠA) i absiervatoryi Aresiba ŭ Puerta-Ryka. Jany buduć adsočvać radyjosihnały, adlustravanyja ad jaho, što daść mahčymaść vyznačyć, z čaho składajecca asteroid, a taksama ŭdakładnić, jakuju jon maje formu i trajektoryju ruchu. Vučonyja ŭpeŭnieny: našaj płaniecie ničoha nie pahražaje, Ziamlu asteroid nie zakranie i na žycharoŭ Ziamli jon nie paŭpłyvaje. Ale dapytlivyja rozumy nie palenavalisia i padličyli mahčymyja nastupstvy ad takoha blizkaha palotu. Tak, kali jon upadzie ŭ akijan, to vykliča ziemletrasieńnie siłaj 7 bałaŭ pa škale Richtera. Heta ŭ svaju čarhu spravakuje cunami vyšynioj u dzieviacipaviarchovy dom. Kali hłyba ŭpadzie na ziamlu, to na miescy padzieńnia budzie varonka 6,5 km — katastrofy nie paźbiehnuć.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?